Potječe iz Južne Amerike gdje se više od 1500 godina koristi kao prirodan i zdrav zaslađivač.
Zbog njenog slatkog okusa južnoamerički domorodci su je nazvali "list slatkog meda", a koristili su ju za zaslađivanje hrane i pića te za liječenje rana, šećerne bolesti i povišenog krvnog tlaka.
Vjeruje se da će ova biljka u budućnosti postati savršena zamjena za rafinirani šećer, a time i nezaobilazan dio prehrambene industrije.
S razlogom - list stevije 40 puta slađi je od šećera, a ekstrakt lista čak 300 puta.
Stevija - "zabranjena biljka"
Stoljećima je uzgoj ove biljke bio ograničen isključivo na područje Južne i Središnje Amerike.
Danas se stevija kao komercijalna biljka uzgaja u Japanu, Kini, Keniji, Vijetnamu, Indiji, Argentini, Kolumbiji, Tajlandu, Paragvaju i Brazilu.
Do prije nekoliko godina u zapadnom svijetu stevija se vrlo rijetko koristila.
Vjeruje se da je ova biljka stavljena pod povećalo zbog pritiska industrije umjetnih zaslađivača i nastojanja da održe monopol na svjetskom tržištu.
Tako je dugi niz godina, unatoč pozitivnim rezultatima mnogih istraživanja, primjena stevije i njenog najznačajnijeg sastojka, steviozida ipak bila strogo zabranjena.
Tek 2008. godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) proglašava ovaj glikozid sigurnim za upotrebu, a 2011. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrava mu oznaku sladila.
Tako se on nakon dugo godina u mnogim zemalja našao na listi dopuštenih prehrambenih aditiva.
No, iako su izolirani sastojci stevije (glikozid i rebaudiozid) odobreni, upotreba lišća i sirovog ekstrakta ove biljke još uvijek nije dopuštena.
Nasuprot tome, u istočnim zemljama poput Japana stevija se već više od 30 godina bez bojazni primjenjuje za zaslađivanje cijelog niza prehrambenih proizvoda.
Još davne 1970. godine ondje je zakonski je odobrena kao zaslađivač, a danas zauzima čak 40% tržišnog udjela u Japanu.
Zdravstvene dobrobiti stevije
Iako je zapravo trajnica, stevija se najčešće uzgaja kao jednogodišnja biljka jer je neotporna na niske temperature i mrazeve.
Krase ju lijepi, zeleni, lagano zaobljeni listovi dugi oko 5 cm, koji su zapravo primarni razlog njenog kultiviranja i u kojima se krije najveći potencijal ove biljke.
Oni u svom sastavu sadrže osam vrsta glikozida, od kojih su najznačajniji steviozidi i rebaudiozidi.
Osim glikozida ova biljka sadrži i mnoštvo drugih važnih nutrijenata, poput vitamina; A, B, C, minerala kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka i kroma te polifenola, tanina i eteričnih ulja.
Stevija je zacijelo najbolji izvor prirodnog šećera za sve one koji ne smiju ili ne žele jesti rafinirani šećer.
Pogodna je za one koji nastoje smršavjeti, dijabetičare, osobe koje su na anti-kandida dijeti, te za oboljele od karcinoma i drugih bolesti u kojima je važno ograničiti unos rafiniranog šećera.
Važno je naglasiti da njena primjena nije zabilježila pojavu štetnih nuspojava, kao što je slučaj s umjetnim zaslađivačima.
Zahvaljujući svom sastavu ova skromna biljka pogoduje prevenciji i ublažavanju brojnih zdravstvenih problema.
Pomaže kod dijabetesa
Istraživanja su pokazala da stevija ima sposobnost stabilizacije razine šećera u krvi.
Glikemijski indeks ove biljke je jednak nuli, što znači da ne podiže nivo glukoze u krvi, odnosno omogućava održavanje njene konstantne razine, što je od velike važnosti za oboljele od dijabetesa tipa 2.
Glikozidi lišća stevije se za razliku od drugih izvora ugljikohidrata ne razgrađuju i ne “skladište” u ljudskom organizmu, što je bitan faktor u regulaciji razine šećera u krvi.
Studije su potvrdile da ispijanje čaja od lišća stevije ili pak čaja s ekstraktom stevije dva do tri puta dnevno može u znatnoj mjeri pomoći kod hiperglikemije.
Dijabetičari diljem svijeta uspješno koriste steviju kao prirodnu alternativu za šećer i štetne umjetne zaslađivače poput aspartama.
Učinkovita kod kožnih tegoba
Potvrđeni su njeni antioksidativni, antibakterijski i antiseptički učinci, a time i djelotvornost u suzbijanju i ublažavanju raznih kožnih problema.
Pomaže kod akni, ekcema, osipa, svrbeža, ispucale i suhe kože i ožiljaka.
Hrani, vlaži i zateže kožu, zaglađuje bore i prevenira prijevremene znakove starosti kože.
Koncentrat stevije možete koristiti kao hranjivu masku za lice.
Nanesite ga na kožu, ostavite da djeluje oko 20 minuta, a zatim isperite.
Također, ako sami pripremate vlastite kreme za njegu kože u njih možete dodati nekoliko kapi ekstrakta stevije.
Tako ćete kremu obogatiti dodatnim blagotvornim i hranjivim sastojcima, a vašoj koži podariti zdravlje, ljepotu i sjaj.
Odlično se pokazala i kao sredstvo za njegu kose - pomaže protiv peruti te suhe i oštećene kose.
Pomiješajte 3- 4 kapi stevije u šampon koji koristite i operite kosu na uobičajen način.
Sprječava karijes i upalu desni
Ova biljka ne može biti podloga za razvoj i rast bakterija pa je stoga odlična za prevenciju karijesa.
Njena antibakterijska svojstva djelotvorna su i protiv gingivitisa te ostalih bolesti desni i usne šupljine.
Za održavanje oralnog zdravlja možete ju koristiti u obliku tekućine.
Dodajte 6-7 kapi stevije u šalicu mlake vode i tom tekućinom ispirite usnu šupljinu i grlo.
Možete ju dodati pasti za zube i njome povremeno četkati zube.
Ublažava probavne smetnje
Čaj od stevije stoljećima se koristi za eliminiranje probavnih smetnji i smirenje želuca.
Učinkovit je i za ublažavanje žgaravice te bolova u trbuhu.
Ispijanje čaja od ove biljke nakon obroka blagotvorno će djelovati na eventualne tegobe, a što je vrlo važno, bez štetnih nuspojava.
Pomaže u smanjenju prekomjerne tjelesne težine
Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da stevija učinkovito pomaže u kontroli tjelesne težine.
Iako je vrlo slatkog i bogatog okusa, stevija uopće ne sadrži kalorije.
Osim što je beskalorična, ova biljka podiže energiju, što je od velike važnosti za one koji su na dijeti.
Također, prema pojedinim istraživanjima postoje naznake da njeni sastojci svojim djelovanjem na hipotalamus (dio mozga zadužen za osjećaj gladi, žeđi i umora) doprinose borbi protiv suvišnih kilograma.
Nema komentara:
Objavi komentar